Marketinško-komercijalno središte (I. dio)

Međunarodni biznis centar predstavlja glavno marketinško središte u kojem se osiguravaju uvjeti za pružanje stručne logistike svim potencijalnim ulagačima razvojnog kapitala u aplikaciju predmetnog programa, odnosno njegovih poslovnih projekata. Opće je poznato da je prilično vremenski dug, a tehnološko-stručno kompliciran proces realizacije poslovnih ideja u konkretnim razvojnim projektima, jer zahtijeva relativno puno stručnih i specijalističkih znanja te poslovnih vještina, koje nisu dostupne osobito malim i srednjim poduzetnicima, koji dominiraju na hrvatskoj biznis sceni. U tu svrhu ovaj Centar se priprema da, sa svojim hardware, software, lifeware i orgware, omogući svim investitorima žurnu izradu poslovnih – investicijskih poslovnih planova i programa po najvišim europskim i svjetskim standardima te njihovu prezentaciju poslovnim bankama, osobito novoj „Hrvatskoj svjetskoj banci“, koja će biti namjenski osnovana i otvorena u Karlovcu kroz izravna ulaganja poduzetnika (bankara) iz hrvatske dijaspore.

Pored toga ovaj Centar se oprema za pružanje različitih računovodstvenih, knjigovodstvenih, analitičkih i drugih administrativno poslovnih servisa poslovnim ljudima i pravnim osobama, sukladno hrvatskim i međunarodnim propisima – standardima, jer se utvrdilo da je to osobito važno za svaki veliki poslovni projekt u čijoj realizaciji sudjeluje veći broj malih i srednjih poduzetnika.

U okolnostima kada se karlovačko područje javlja u funkciji ključnog međunarodnog robno-prometnog središta koje funkcionalno povezuje najveća svjetska biznis područja u jedinstveni sustav na dugi vremenski rok logično se nameće potreba razvoja usluga međunarodnog kongresnog centra sa sjedištem u hotelu „Korana“. Temeljnu funkciju ovog Kongresnog centra predstavlja programirano okupljanje gospodarstvenika, bankara, burzovnih stručnjaka, znanstvenika i stručnjaka te svih ostalih sudionika u suvremenom robno-novčanom poslovanju  radi rasprave i razmjene ideja o razvojnim planovima i mogućnostima ulaganja novog kapitala u veliki svjetski biznis, koji se operativno ostvaruje upravo preko ovoga Centra.

U srhu pripreme za otvaranje, rad i razvoj ovoga Centra traju operativne konzultacije s svim gospodarskim komorama u zemljama koje prirodno gravitiraju riječkom – glavnom hrvatskom i srednje-europskom prometnom pravu i robno-transportnom središtu u Karlovcu. Iz dosadašnjih konzultacija može se detektirati sasvim konkretni, ne samo interes, nego i poticaj svih zemalja za sudjelovanje u otvaranju ovog Kongresnog centra te u kreiranju sadržaja za njegov uspješan rad. Osobiti interes iskazuje Gospodarska komora Narodne Republike Kine, koja je najavila otvaranje svojega ureda u ovom Centru, jer procjenjuje da će se kroz njega godišnje transportirati najmanje 20-tak milijuna tona različitih vrsta tereta visoke vrijednosti.

Također, važan interes su pokazale visoko-obrazovne institucije kao što su sveučilišta i visoka stručna učilišta koji imaju namjeru sudjelovati u kreiranju sadržaja rada kao i programima održavanja međunarodnih skupova radi sjecanja novih poslovnih znanja i vještina kao sastavnih dijelova njihovih izvedbenih studijskih programa i planova razvoja.

Uvažajući nepobitnu činjenicu da intelektualni kapital predstavlja temelj svih ostalih vrsta kapitala, odnosno uspješnog poslovanja, normalno se nametnula potreba otvaranja specijaliziranog edukacijskog centra za proizvodnju stručnih i specijalističkih kadrova za potrebe svih gospodarskih programa i projekata koji sadržani na predmetnom  međunarodnom koridoru od općeg interesa. Budući da na području Karlovca već djeluje Tehničko veleučilište, a nedaleko od Karlovca i Željeznički edukacijski centar u Moravicama, kao danas najvećem željezničko-prometnom čvorištu u zaleđu riječke luke, onda se javlja potreba i otvaranja Instituta za suvremeni promet, koji treba objediniti sve kadrovske potencijale, prvenstveno iz navedenih edukacijskih centara i značajno šire radi izrade konkretnih domaćih i međunarodnih projekata, koje će biti nužni za kontinuirani razvoj svjetskog prometnog sustava. Naime, iz dovršenih projekata EU proizlazi da se očekuje godišnji porast međunarodnog javnog prometa na relaciji Europa (EU) – Azija od oko 15 – 20%, a što zahtijeva i razvoj svih prometno-industrijskih i drugih kapaciteta, koje treba ažurno pratiti i preventivno razvijati kako ne bi došlo do zastoja u predmetnom radu i razvoju.

Za potrebe poduzetnika na području riječkog, odnosno glavnog srednje-europskog prometnog koridora otvara se Veleučilište tehnologije i organizacije prometa, koje će ugraditi, u svoje izvedbene studijske programe, zahtjeve poduzetnika u predmetnom prometno-industrijskom sustavu čime se osigurava proizvodnja intelektualnog kapitala za poznatog korisnika i sa njime u izravnoj suradnji. Ujedno je utvrđen program operativne suradnje Veleučilišta sa svim poduzetnicima po kojem će studenti izrađivati svoje seminarske, diplomske i specijalističke radove u okvirima zainteresiranih (određenih) poduzetnika i uz njihovu logistiku, čime se uspostavlja on-line komunikacija davatelja i korisnika intelektualnih usluga po temeljnim postavkama tzv. Bologna procesa.

U stjecištu prometnih, financijskih robnih, burzovnih i drugih tokova koji se očekuju u karlovačkom prometno-industrijskom, turističkom i financijskom čvorištu, odnosno u okvirima „Međunarodnog gospodarskog centra Karlovac“, nužno se javlja značajan protok ljudi različitih poslovnih, ali i umjetničkih zahtjeva. Iz pozitivne svjetske teorije i prakse jednostavno se može utvrditi da većina poslovnih ljudi rado posjećuje umjetničke izložbe i prezentacije pa čak i aukcije gdje se ostvaruju prodaje vrhunskih umjetničkih djela, čime se značajno oplemenjuje sveukupni sadržaj i image poslovnih funkcija određenog središta. Pored toga Karlovac je lociran u izravnoj blizini Zagreba kao kulturnog i akademskog središta, ne samo Hrvatske nego i Središnje Europe, što mu daje izvrsne predispozicije za razvoj umjetničke galerije koja će pobuditi interes vrlo velikog broja konzumenta umjetničkih vrijednosti u kompoziciji s bogatom ugostiteljskom i gastronomskom ponudom u novom hotelsko-ugostiteljsko-turističkom kompleksu „Korana“ sa najmanje 4 ili pet zvjezdica.

Slijedom prethodno istaknutog investitori su odredili posebna poslovni prostor za instaliranje, rad i razvitak atr – galerije, kao važne komponente za oplemenjivanje sveukupnih poslovnih sadržaja, dajući mu visoku međunarodnu dimenziju kojom se želi naglasiti osobito mjesto i uloga međunarodnog javnog prometa koji će uskoro dominirati predmetnim područjem i koji će hrvatski image, na međunarodnom poslovnom i umjetničkom planu, podignuti za najmanje dvije nove zvjezdice, u odnosu na postojeće stanje. 

Već početkom ovoga stoljeća hrvatska dijaspora je iskazala svoj neupitni interes za osnivanje „Hrvatske svjetske banke“ za što je bilo rezervirano 1,3 milijarde $ kao temeljni ulog. U tom trenutku nisu bili osigurani prostorni, kadrovski pa ni poslovni uvjeti za njezino osnivanje i početak rada. Pored toga, javio se i problem totalne rasprodaje hrvatskih banaka u bescjenje pod čudnim kondicijama i u organizaciji političkih moćnika što je, kod Hrvata u dijaspori izazvalo posebnu rezerviranost u ozbiljnost trenutka u kojem se našla njihova Stara domovina, jer im je bilo poznato da nikada političari nisu imali odgovarajućeg poslovnog sluha pa su i svi njihovi poslovni i financijski aranžmani bili unaprijed osuđeni na propast. Sada je svim ljudima u Hrvatskoj i u dijaspori razvidno da je taj ciklus političke trgovine dovršen, da su inozemne banke sa lokacijom na području RH zapravo financijske filijale nacionalne ekonomije njihove matične zemlje podrijetla i da služe samo za prodaju, odnosno izvoz svojih proizvoda u Hrvatsku, pri čemu im HNB i Vlada daju enormno veliku potporu kroz uvozničku tečajnu politiku hrvatske nacionalne valute (kune). U takvim okolnostima mnogobrojne inozemne banke nisu zainteresirane za razvoj prometno-gospodarskog sustava na području RH, što otvara širom vrata „Hrvatskoj svjetskoj banci“ u Karlovcu i njezinim ispostavama diljem RH, da preuzme na sebe tu posebno važnu gospodarsko-stratešku i nacionalnu ulogu. Ovo je posebno važno u okolnostima kada Kina bezuvjetno traži koncesiju za izgradnju nizinske željezničke pruge Rijeka – Karlovac – Botovo, Matičnog kontejnerskog terminala „Zagrebačko pristanište“ u riječkoj luci te najmanje pet poslovnih zona do Mađarske granice u zoni nizinske pruge. Također, se radi o trenutku kada Europska komisija otvara 3,5 milijardi EUR-a u okvirima kohezijskih i strukturnih fondova za područje Hrvatske iz kojih se moraju izgraditi objekti strateške prometne infrastrukture koju je EU utvrdila i usvojila putem svojih projekata IMONODE, NADOK-X i INTERIM, a po kojima područje Karlovca postaje ključno integralno logističko čvorište EU, Kine i drugih velikih zemalja, koje stoje na čelu svjetskog prometa i robne razmjene.

Pored toga, „Hrvatska svjetska banka“ će obavljati i sve druge financijske servise prema svjetskim i europskim financijskim standardima te time na sebe preuzeti funkciju i ulogu središnje nacionalne banke za izvlačenje Hrvatske iz gospodarske i sa njome implicirane problematike, koja je dosega vrlo visoku razinu i koja se više ne može odgađati na dulje vremenske intervale.