Razvoj cjelogodišnjeg turizma na području RH predstavlja jedan od osobito važnih strateških programa i projekata. More i razvedena morska obala, nacionalni parkovi prirode, kulturni i povijesni spomenici, kruzer-sustavi, kongresni turizam, zdravstveni i drugi turizam predstavljaju samo realni potencijal koji još uvijek nije postao predmetom nacionalne strategije, a time niti stvarnim izvorom nacionalnog i poslovnog bogatstva. Iz raspoloživih pokazatelja može se utvrditi da je hrvatski turizam 2008.g. sudjelovao sa čak 19% (po nekim statističkim pokazateljima i 22%) u strukturi BDP te da je sve to ostvareno po načelu sretnog slučaja, kao rezultat prirodnih i drugih ljepota, a ne smišljene i svjesno upravljane državne strategije. Tijekom brojnih skupova hrvatske dijaspore, u proteklih 30-tak godina poduzetnici su isticali brojne ideje i programe ulaganja novog razvojnog kapitala u cjelogodišnji turizam na sveukupnom području RH. Osobito su vrijedne najnovije ideje i razvojni programi koji su prezentirani u posljednjih 15-tak godina iz kojih se može detektirati osobiti interes za ulaganje novog razvojnog kapitala u tzv. turističku logistiku, koja obuhvaća cijeli niz resursnih ekonomija, od servisa za nekretnine do proizvodnje i distribucije ekološki zdrave hrane, koja se jedino na zapuštenim hrvatskim poljima može uspješno ostvariti, jer se radi o poljoprivrednim resursima koji su, zbog lijenosti i poslovne inferiornosti hrvatskih poljoprivrednika i strateške statičnosti matične države, ostali u izvornom prirodnom obliku, što znači ne zagađeni pesticidima, fungicidima, herbicidima, umjetnim gnojivima i drugim onečišćivačima.
Budući da se „Međunarodni poslovni centar Karlovac“ nalazi na glavnoj turističkoj i robno-prometnoj ruti svjetskog značenja razumljivo je da treba iskoristiti svoju poziciju i ulogu u regulaciji glavnih turističkih resursa tijekom cijele godine kroz funkcionalnu integraciju „plave“ i „zelene“ Hrvatske, ljetnog i zimskog turizma, stacionarnog i mobilnog turizma (posjeta nacionalnim parkovima i kulturnim – povijesnim znamenitostima, …), kongresnog i lječilišnog turizma, itd., a sve putem FDI hrvatske dijaspore i drugih investitora, koji čekaju početak rada ovoga Centra, odnosno drugog sličnog servisnog nacionalnog centra, koji još uvijek ne postoji, čime RH gubi enormne godišnje prihode koji se mjere u milijardama EUR-a. Nova nacionalna turistička agencija s lokacijom u ovome Centru ima zadatak osigurati sve potrebne uvjete za razvoj cjelogodišnjeg turizma kroz moderni sustav upravljanja svim turističkim resursima na dugi vremenski rok posredstvom sinergije koju emitira novi Centar preko FDI.