U Republici Hrvatskoj osviješteno je da je turizam jedno od najvažnijih područja privrede, s obzirom na to da ima izrazite poredbene prednosti u odnosu prema konkurentnim odredištima.
Daljnji razvoj turizma zasniva se na sljedećim činjenicama:
1. Zaštita prirode
Osnova uspješne turističke ponude, odnosno turističkoga proizvoda, obuhvaća ekološku edukaciju stanovništva, prirodne resurse, atraktivnost priobalja i otoka, te unutrašnjost s planinskim masivima, šumama, jezerima i plodnim ravnicama.
2. Razvitak elitnoga turizma
Osviješteno je također to da masovni turizam komu se do sada davala prednost, ima karatkoročan uspjeh s više negativnih učinaka negoli pozitivnih.
Podizanje kvalitete usluga na višu razinu, zaštita prirode, te privlačenje gostiju s većom platežnom moći, moguće je isključivo smanjenjem broja turista.
Manji broj gostiju naknađuje se višim cijenama, što obvezno zahtijeva odgovarajuću razinu usluge.
3. Prijevoz
Postojeću dobru cestovnu povezanost od granice do mora, prati brza i kvalitetna brodska, trajektna i hidroavionska povezanost s otocima.
Hotelski su kapaciteti smanjeni. Prevladavaju hoteli s 4 zvjezdice i 5 zvijezdica čija usluga nadmašuje dosadašnje hotele koji, kako je poznato, posluju na granici rentabiliteta i ne mogu ni pomišljati na prihvat gostiju veće platežne moći.
U prednosti su manji obiteljski hoteli sa specijaliziranom ponudom i mogućnošću prilagodbe željama imućnih gostiju. S obzirom na državne poticaje (smanjenje PDV-a i subvencioniranje), takvi su objekti u mogućnosti svake godine obogaćivati ponudu.
4. Područja masovnoga turizma
Na određenim područjima priobalja i u zaleđu, nudi se hotelski smještaj za goste slabije platežne moći i za mlade. Iako su to „otoci“ masovnoga turizma, zričito se pazi na to da razina cijena i usluga budu pravi pokazatelji kvalitete.
Sva turistička mjesta obvezno imaju izdvojeno izvangradsko parkiralište. Mediteranska jezgra − ulice i trgovi, oslobođeni su automobila, gužve i ispušnih plinova. Od parkirališta do gradske jezgre voze besplatni lokalni vlakovi ili autobusi s elektropogonom, što podiže vrijednost mediteranskog ugođaja. Arhitektura koja je donedavna bila prikrivena mnogobrojnim automobilima, sada je dostupnija vizualnomu doživljaju. Ulice koje su bile opasne za prelaženje, sada su pješačke zone. Oslobađaju se prostori za manje lokale, terase, bistroe, a svakih nekoliko metara, gdje god je to moguće, prostor je oplemenjen mediteranskim raslinjem, palmama i ostalim ukrasnim sadnicama, što dodatno cijeli prostor humanizira.
Posebnu pozornost valja posvetiti izgledu fasada − bojanjem, propisanim uređenjem balkona, prozora i ulaznih vrata. Boravljenje u prostoru oplemenjenom cvijećem ugodan je, napose u večernjim satima, uz dobro osmišljenu ekološku led-rasvjetu.Ta rasvjeta, uz to što malo stoji, dugotrajna je i zbog niskovoltažnoga napona ne predstavlja opasnost ni za ljude ni za životinje.
Stanovnici svakog turističkog mjesta imaju kolektivni ugovor s lokalnom samoupravom o uređenju, odnosno održavanju svojih prostora, okućnica i fasada. U slučaju nepoštovanja, komunalne službe nakon opomene uređuju navedene objekte na teret njihovih vlasnika i ako oni nisu u mogućnosti to platititi, ponudi im se prostor u turistički manje atraktivnim dijelovima mjesta.
Visoka cijena smještaja, prehrane i drugih turističkih usluga, istododobno omogućuje niz besplatnih usluga koje gost znade cijeniti. Primjerice, to su besplatna vožnja autobusima, prijevoz do atraktivnijih plaža, besplatni posjet muzejima i galerijama, te ostalo. Taj se dio financira zajedničkim doprinosom svih čimbenika u turizmu: hotela, privatnih iznajmljivača, kampova, restorana. Udio svakog zanemarljiv je u odnosu prema poslovanju, a učinak (subjektivan i objektivan), vrlo je velik. Tako gost ima opravdanje za visoku cijenu koju plaća.
Plaže
Jedan od najvažnijih čimbenika ponude jesu plaže.
Hrvatskoj plaže nedostaju! Dokazala su to istraživanja mnogobrojnih turističkih agencija, no nažalost malo ili ništa do danas nije urađeno.
Potrebno je donijeti zakon, odnosno uredbu o tomu da se u svakomu mjestu gdje broj postelja u izgrađenim objektima dva i pol puta premašuje broj domicilnoga stanovništva, provede vrednovanje plažnoga prostora. Uz uređenje turističkoga mjesta (kuće, ulice, parkovi), izgradnja plaže umnogome povećava vrijednost nekretnina i atraktivnost ugostiteljskih i smještajnih objekata.
Cilj je da gost osjeti ozračje kvalitetna življenja na koji je naviknut, te da cijena turističke usluge koju plaća bude potvrđena i osobnim doživljajem.
Gastronomska ponuda
Posebna je pozornost usmjerena na prehranu, odnosno na prehrambene namirnice. Uvozni lobi maksimalno je isključen, uvoze se jedino namirnice koje se u Hrvatskoj ne proizvode. Potiče se domaća proizvodnja organske hrane. Dugoročni ugovori proizvođačima hrane jamče sigurnost.
Kroza sve reklamne čimbenike naglašava se da gost treba uživati u hrani koju kod kuće uglavnom više nema mogućnost konzumirati.
Na graničnim prijelazima djeluju službe koje sprečavaju unošenje hrane koja nije proizvedena u Hrvatskoj. Razlog je tomu jednak kao u SAD-u i mnogim drugim zemljama − sprečavanje moguće zaraze. No, bit je ipak u nametanju našega „tihog izvoza“. To donosi višestruke prednosti jer se uz kontroliranu zdravu hranu, potiče domaća proizvodnja i jamči kvaliteta. A ne da se kao do sada uvozi velik dio namirnica najčešće niske kvalitete, ili genetski „obrađene“, te se tako financiraju inozemni proizvođači hrane.
Nautički turizam
Valja smanjiti broj plovila! Naše su obale, otoci, luke i uvale izgubile kvalitetu na koju smo bili ponosni. Sve je veći broj stacioniranih plovila, a u porastu je i broj plovila koja se svake godine dopremaju prikolicama ili morskim putom, što je pridonijelo tomu da je u lukama neopisiva gužva. Tijekom ljeta gotovo da ni nema uvale bez kakva plovila. „Gumenjaci“, ali i veći i manji gliseri neprestano ostavljaju smeće po uvalama. U lukama su navečer gužve koje pospješuju nervozu, svađe i nered. U konačnici, nitko nije zadovoljan! Prekrasne uvale i lučice postale su prenapučene, i sve iznova podsjeća na to što su nam automobili donijeli. Industrija plovila bilježi svake godine porast prodaje. Pritisak na našu obalu, luke i uvale sve više raste...
Drugi, ali ne manji problem, jesu antivegetativne boje! Svake se godine stotine tona te najotrovnije boje dokazano koristi u našemu moru. Globalno, Jadran je maleni zaljev, grubo rečeno „slijepo crijevo“ svijeta, ali je prekrasan. A ta vrlo otrovna antivegetativna boja tijekom plovidbe otpada (pa se nanosi novi otrovni sloj, ili se svakoga proljeća ostruže da bi se nanio novi premaz). Ostrugana boja djelovanjem vjetra i kiše također završava u moru i postaje dijelom prehrambenoga lanca u komu ne želite sudjelovati. I svake se godine golema količina tog otrova taloži u Jadranskome moru.
Stoga, poradi zaštite mora i ljudi, te očuvanja atraktivnosti naše obale, prijeko je potrebno donijeti odluku o tomu da se ograniči broj plovila koja mogu ploviti našim obalnim pojasom. To se najjednostavnije može postići uvođenjem vinjeta od čijih bi se prihoda financirali uređaji za odvajanje ostataka boje tijekom obrade podvodnoga dijela plovila, te saniranje već nastalih šteta u podmorju.
Naime, čovjek ne vidi što se događa pod morem. Naoko bistri modri Jadran odavna je izgubio nekadanju biološku snagu! Dno se dramatično mijenja, velikim dijelom nalikuje Mjesečevoj površini. Pojavljuju se neke čudne alge, ribe je kao što znamo sve manje − svaki ronilac amater to može potvrditi.
Nemojmo dopustiti da nas zadesi sudbina Dunava. Nitko ne može suspregnuti podrugljiv osmijeh na spominjanje prelijepe Straussove skladbe „Na lijepom plavom Dunavu“ koji odavna više nije plav, a kamoli lijep...
Vinjetama će se ograničiti broj plovila. Poželjna su veća plovila vlasnika s većom platežnom moći, a manja plovila i „gumenjaci“ politikom visokih cijena usmjeravat će se na druga odredišta. Otpora i negodovanja zasigurno će biti, no na prvome je mjestu zaštita mora! Valja biti svjestan toga da onaj tko ima jahtu vrijednu od 100.000€ do nekoliko milijuna €, ima i za vinjetu, poglavito kada se uvjeri u to da je kvaliteta boravka, plovidbe, sidrenja i uživanja u ljepotama našega mora u porastu.
Seoski turizam
Dobrom povezanošću, poslovnom i prometnom, raste i privlačna snaga ruralnoga turizma. Svaki hotel i pansion ima nekoliko odredišta u bližem i daljem okruženju. Ta hvalevrijedna promjena omogućuje gostu da doživi nešto više negoli je to relacija hotel - plaža. Vremenom, stvaraju se čvršći oblici suradnje, i cijeli aranžman biva uvršten u cijenu, a seoskomu se domaćinstvu jamči siguran prihod. Opravda li povjerenje, i naredne će mu se godine produljiti ugovor, što bi seoskomu domaćinstvu omogućilo da aktivno sudjeluje u proizvodnji i diobi „turističkoga kolača“.
Lovni turizam
Nakon snimanja lovnoga fonda, u području lovnoga turizma također bi se uvele vinjete. Doba kada se odlazilo u lov sa sačmaricom i lovilo koliko se želi, prošlost je. Također, nužno je najstrože zabraniti uporabu olovne sačme zbog zagađenja teškim metalima. Valja strogo kontrolirati lovočuvare i u slučaju kršenja propisa primijeniti propisane kazne.
Omladinski turizam
Vrlo je bitno odgajati novu generaciju budućih „pravih“gostiju. Mladima valja omogućiti jeftiniji smještaj u blizini većih gradskih središta (Pula, Rijeka, Zadar, Split...), no nužno je imati i ponudu izleta i kružnih putovanja na otoke, u parkove prirode, te obilazak spomenika kulturne baštine.
U zadnje se vrijeme silno razvio fenomen „Zrče–Disco-Party“. Budući da je došlo do gornje granice podnošljivosti, ponuđena su dodatna odredišta, primjerice Rab, Hvar i Šibenik.
Kruženjem, organiziranim putovanjem za specifičnu skupinu ljudi rasterećuje se pojedino odredište, primjerice Zrće (20. 000 mladih tijekom jedne noći), a u ponudi su i druge mogućnosti, što omogućuje financijski boljitak i ostalih odredišta.
Vjerski turizam
Međugorje, Marija Bistrica i Trsat važna su odredišta vezana uz vjerski turizam. Osim uobičajenih, najčešće autobusnih izleta uglavnom u organizaciji inozemnih prijevoznika, sve je više naših autobusnih prijevoznika koji u suradnji s hotelima, privatnim iznajmljivačima i putničkim agencijama organiziraju jednodnevne izlete, čak i kombiniraju hotel – seoski turizam – hodočašće.
Kongresni turizam
Kongresni turizam konačno ima mjesto koje mu pripada. Budući da hoteli raspolažu i kapacitetom i uslugama, mogu zadovoljiti i nazahtjevnije goste. Uza smještaj, obvezno je u ponudu uključen besplatni posjet turističkim atrakcijama, muzejima, ili kakvu drugom događanju. To opravdava porast cijena u tom području. U sklopu hotelske djelatnosti, osnovana je agencija koja između ostalog daje ponude i organizira kongrese za poslovne ljude iz cijeloga svijeta.
Kamping turizam
Kamping turizam važno je turističko područje komu valja posvetiti posebnu pozornost. Osnovno je urediti mnogobrojne proturječne propise koji se odnose na to područje. Ključni su problem lokacijske dozvole i uvjeti za dobivanje koncesije. Potom, valja pojasniti propise koji uređuju odnos prema pomorskome dobru. Zakon treba poticajno djelovati na uređenje svakog m² kampa. Vezano uz kampove, valja se osvrnuti na plaže.
Republika Hrvatska nudi kupališni turizam čija su osnova plaže! Svako turističko mjesto koje tijekom turističke sezone ima dva i pol puta veći broj ljudi koji u njemu borave, ima pravo od države zahtijevati temeljito uređenje plaža. To je jedini način da postanemo konkurentni i konačno ponudimo gostu ono što je platio i što mu na osnovi toga pripada. Uz more, sunce i čisti zrak gostu valja omogućiti − jednako kao i domaćinu, kvalitetan boravak na plaži, te ugodno ulaženje i izlaženje iz mora.
Kamping odmorišta
Na ulazu u svako veće gradsko naselje potrebno je odrediti prostor za izgradnju uređenoga kamping odmorišta. U blizini svakog takvog odmorišta valja omogućiti otvaranje trgovina, restorana i fast food objekata, kako bi se turističkim nomadima boravak u našoj zemlji učinio ugodnijim i kako bi poželjeli ponovno doći.
Kamping odmorišta dobrodošli su dio ponude i u sklopu seoskih domaćinstava gdje se gost može upoznati s našim načinom života i autohtonom kuhinjom, i gdje ima mogućnost kušati i kupiti proizvode iz vlastite proizvodnje toga domaćinstva, primjerice vino, rakiju, maslinovo ulje, pršut, domaće brašno i drugo.
Golf
Uređeni golf tereni i dobro organizirani golf klubovi izravno pridonose produljenju turističke sezone, a kvalitetna organizacija golf turnira pri tome dodatno zaokružuje ponudu i pridonosi boljoj posjećenosti gostiju s većom platežnom moći.
Aeroturizam
Uređenjem i modernizacijom malih zračnih luka gdje god je to moguće, postiže se bolja povezanost odredišta i ciljano se privlače gosti koji su donedavna redovito odlazili u Španjolsku (Marbela), ili na Sardiniju (Costa Smeralda).
Valja omogućiti slijetanje hidroaviona na Brijunima, Lošinju, Visu, Mljetu, Elafitima drugim privlačnim odredištima, te susljedno organizirati službu aviotaksija, što bi pridonijelo boljoj povezanosti otoka s kopnom i pospješilo aktualna turistička kretanja.
Zdravstveni turizam
Brendiranjem naših poznatih lječilišta poput Krapinskih toplica, Topuskog, Stubičkih toplica, Istarskih toplica, Lipika i drugih, postiže se cjelogodišnja posjećenost neovisno o sezoni. Dobrom organizacijom prijevoznika gost može kombinirati boravak u toplicama i posjet priobalju, te drugim zanimljivim odredištima.
Hrvatska je malena zemlja s dobrom povezanošću, što u turistička događanja omogućuje uključivanje unutrašnjosti Lijepe naše. Svaki hotel (s 4 zvjezdice i 5 zvjezdica) ima vlastite autobuse ili manje zrakoplove koji nakon nekoliko dana boravka voze goste do posve novih odredišta (seoski turizam, rafting, lov, planinarenje, gastronomski „safari“). Tako se i unutrašnjost postupno uključuje u dobrobit koju donosi turizam, a ujedno se rasterećuje obalno područje! Naime, manji broj gostiju omogućuje veću i kvalitetniju uslugu. A s većom i boljom uslugom, moguće je postići i višu cijenu. Dakle, dobivamo goste kojima viša cijena ne predstavlja problem. Dapače, mnogi nam takvi gosti ne dolaze jer izbjegavaju masovni jeftini turizam od koga imamo samo jeftini jer nam nijedan masovni po tim cijenama nije dovoljan.
Valja osmisliti izrazito atraktivna središta visokoga turizma: Brijuni, Poreč, Rovinj, Opatija, Rab, Pag, Lastovo, Elafiti, Dubrovnik..., a na dobitku su i sva okolna mjesta.
Osmišljava se turističko-prodajna priča koja ima korijen u povijesti određenoga mjesta, primjerice gastronomski Lungomare u Opatiji, Brijuni sa svojom povijesti, Rapska fijera, Moreška i drugo. Ne smije se zaboraviti ni vrlo omiljeli pas dalmatinac − nedopustivo je da nije uključen u promidžbu našega turizma. U svemu je navedenom uistinu veliki potencijal za zapošljavanje stanovništva koje bi i sezonski i tijekom cijele godine imalo mogućnost za rad.
Liberalizacijom brodskoga prijevoza omogućilo bi se zapošljavanje većega dijela kvalificiranih radnika, primjerice ribara kojima bi se van ribolovne sezone omogućilo prevoženje gostiju koji stoga ne bi bili ovisni o trajektima i brodskim vezama, što bi u tom području djelovanja omogućilo zdravu konkurenciju.
Proglašavanjem gospodarskoga pojasa, Hrvatska bi mogla kvalitetno organizirati ribolov na svomu području, te planski iskorištavati nalazišta plina. Sve to omogućilo bi sigurnije planiranje u ribarstvu, izbjegavanje incidenata ili mogućih sukoba na moru, što bi izravno i posredno pridonijelo boljoj opskrbi ribom i zadovoljstvu ljudi koji od ribarstva žive.
Predstavništva Hrvatske turističke zajednice najvećim su dijelom ukinuta. U doba interneta, šalterski službenici postali su nepotrebni. Danas, svatko može čak i preko iPhonea saznati i vidjeti i najmanju promjenu kako u prometu, smještaju i ostalome u Hrvatskoj tako i u svijetu. Prošlost su vremena kada su se prospekti dijelili. Ušteda od silnih troškova predstavništava ciljano je preusmjerena na izgradnju infrastrukture i podizanje standarda cjelokupne zajednice jer ne možemo imati hotel s 5 zvjezdica u okruženju od 3 zvijezdice. Šalterske usluge preuzimaju najjače putničke agencije koje za informiranje i dijeljenje reklamnih materijala još i plaćaju! Razlog tomu jest mogućnost da profitiraju odnosno izravno bukiraju Hrvatsku zbog koje je interesent i došao. Za Hrvatsku dobro jer gost je tu, a predstavništva ionako nisu smjela komercijalno djelovati − i posljedično, uštedjela su se silna financijska sredstva.
U konačnici, cilj je omogućiti svima poslovanje u dogovorenim uvjetima. Isticanjem vrijednih i uspješnih, te uklanjanjem nekvalitetne ponude, postići će se to da imamo ne samo veći broj objekata s 5 zvjezdica, već da i gradovi, naselja i sva turistička središta postupno dosegnu jednako visoku razinu!
Produljenje sezone
Uvidjeli smo da uobičajena promidžba, spotovi i ostale vrste reklamiranja ne donose očekivane rezultate. Razlog je tomu što je većina gostiju koji dolaze u Hrvatsku u dobi od 40 do 60 godina. U toj dobi obitelji imaju djecu školarce, i tijekom školske godine ne mogu otići na odmor. Toj skupini pripadaju i studenti. Dakle, velika skupina ljudi onemogućena je da ode na odmor prije polovice mjeseca lipnja i nakon mjeseca kolovoza. Upravo su ta razdoblja − predsezona i posezona, već godinama nerješiv problem vezan uz popunjavanje turističkih kapaciteta.
Iz navedenoga, može se uočiti da postoje tek dvije skupine turista koji mogu koristiti godišnji odmor, odnosno putovati u razdobljima prije sezone i poslije nje. To su imućniji umirovljenici i poslovni ljudi starije životne dobi. Oni imaju slične, gotovo istovjetne zahtjeve: zahtijevaju kvalitetniji smještaj i kvalitetniju uslugu. Svi marketinški napori bili su osuđeni na neuspjeh, budući da nije uočeno kako najveća skupina gostiju i kada bi to htjela, u tom razdoblju ne može putovati.
Podizanjem kvalitete usluge, uz raznoliku i luksuzniju ponudu, primjerice kroz golf, studijska i kružna putovanja, edukativne programe za osobe s posebnim zanimanjima (kulinarstvo, arheologija, speleologija i drugo), te s kvalitetnijom ponudom kongresnoga turizma, postupno će doći do boljitka. Sezona koja je u pravilu trajala 50-ak dana, trebala bi trajati 90 dana.
Pogodovanjem u izdavanju dozvola i poticanjem pokretanja raznih uslužnih turističkih djelatnosti (iznajmljivanje automobila, motora, brodova, otvaranje malih lokala, bistroa, suvenirnica s autohtonim suvenirima), proširuje se raznovrsnost ponude i pozitivno se djeluje na uspješnost turističke godine.
Vrijeme kada se koncem mjeseca kolovoza zatvara većina turističkih i ugostiteljskih objekata poradi visokih poreza i davanja, treba biti iza nas. Državnim potporama valja potaknuti turističke djelatnike da i tijekom posezone nastave raditi kako bi kvalitetna ponuda nadalje zadržala razinu i zadovoljila prohtjeve platežno moćnih gostiju. Brižljivo odabranom poreznom politikom valja poticati vlasnike objekata koji rade kontinuirano, a jače oporezivati „sezonce“. Tako bi se trajno zadržala kvalitetna ponuda jer iskustvo je pokazalo da objekti koji rade tijekom samo dvaju ljetnih mjeseci u tako kratkomu razdoblju nastoje ostvariti zaradu za cijelu godinu dana. Budući da pritom redovito dolazi do zakidanja i „guljenja“ gostiju, ti objekti postaju antireklama našega turizma.
Turistički trendovi u svijetu
Velika tradicijski poznata turistička odredišta poput Španjolske s Kanarskim otocima, Italije i Grčke, doživljavaju stagnaciju, a poneka i osjetni pad broja turista. Glavni su razlozi tomu prezasićenost gostiju i preizgrađenost. Smanjena atraktivnost zbog masovnoga turizma posljeduje nekvalitetnim odmorom. Također, dolazi i do pojačane osjetljivosti vezane uz prometnu povezanost, te zbog štrajkova vezanih uz tvrtke zračnoga i željezničkoga prometa, bankrota aviokompanija i hotelskih poduzeća. Sve učestalije događa se da tisuće gostiju ostaje u neizvjesnosti zbog povratka u svoju zemlju, ili zbog putovanja na godišnji odmor. Nestabilnije su zemlje središnje zapadne Europe poput Austrije, Švicarske, Njemačke, Francuske.
Iako se došlo do granice popunjenosti kapaciteta, određivanjem (viših) cijena, te shodno tomu podizanjem kvalitete ponude i uvođenjem novih sadržaja, bilježi se trajni porast prihoda od turizma (ne noćenja!). Tomu pogoduju novi zabavni sadržaji poput najsuvremenijih akvaparkova, kulturnih događanja poput filmskih festivala i drugih umjetničkih događanja, glazbeni spektakli, te sportska prvenstva (europsko i svjetsko).
U Europi, otkrivena su nova turistička odredišta − Albanija i Turska.
Turska je „eksplodirala“ u nekoliko godina, ali umnogome pokazuje manjkavosti masovnoga turizma, budući da nedostaje kvalitetna usluga. Ovisnost o avioprometu i nesigurnost u zemlji, Tursku čine konkurentom na „ staklenim nogama“.
Albanija, do sada nepoznato odredište, ima velike mogućnosti! Prirodna je atraktivnost vrlo velika. Kilometrima duge pješčane plaže s visokim planinskim masivima u zaleđu i nekoliko odredišta poput Sv. Stefana u Crnoj Gori, čine je potencijalnom Mekom za elitni turizam. Ljudski čimbenik i zemljopisni smještaj zasad je čine „neopasnom“, no kapital iz SAD-a i odgovarajući know -how ubrzo može Albaniju učiniti drugom Costa Smeraldom.
Hrvatska ima izrazite zemljopisno-klimatske pogodnosti. Turisti iz najvećih emisivnih zemalja poput Njemačke, Italije, Austrije, Švicarske, nisu nužno ovisni o prijevozu zrakoplovima. Izgradnjom kvalitetnih prometnica, dolazak gostiju iz tih zemalja gotovo je brži automobilom negoli zrakoplovom, uzme li se u obzir čekanje zbog carinske kontrole i drugih kontrola.
Raznolikost turističke ponude
Rijetko koja turistička zemlja ima zemljopisne i klimatske raznolikosti poput Hrvatske. U istome danu gost može doživjeti kupanje u moru i skijanje na snijegu. Također, posjeti arheološkim nalazištima nulte kategorije, te vrhunska umjetnička djela, jedinstvene su prednosti naše zemlje, a tek su sat-dva udaljeni od atraktivnih turističkih središta.
Mladi hrvatski kadrovi iz inozemstva
Uspjeh bi polučilo zapošljavanje i daljnje obrazovanje mladih druge i treće generacije Hrvata koji žive u inozemstvu. Zahvaljujući njihovu znanju stranih jezika, radnim navikama, poznavanju mentaliteta gostiju zemlje u kojoj su rođeni i školovani, oni su veliko bogatstvo u sklopu turističke ponude Hrvatske. Vodiči, recepcionari, animatori, mladi menadžeri, ostavljaju utisak da se gostima obraća, odnosno da za njih radi njihov sunarodnjak. Nesporazumi i mogući problemi do kojih može doći zbog kulturoloških razlika ili nedovoljna poznavanja jezika, u tom su slučaju isključeni.
Zapošljavanje kvalificiranih mladih ljudi iz dijaspore bila bi uspješnica kako u privrednim granama izravno, tako i posredno u turističkoj djelatnosti Hrvatske.
Nova radna mjesta
Uspješni i vrijedni mladi ljudi koji se vraćaju u Hrvatsku i žele podijeliti svoje iskustvo i znanje s ljudima u domovini, dobrodošli su uvijek i u svim područjima privrednoga života Hrvatske, poglavito u turizmu. Otvaranjem malih hotela, restorana, turističkih agencija, kampova i ostalih sadržaja, umnogome mogu pridonijeti kvalitetnijoj turističkoj ponudi Hrvatske.
Potrebno je da Hrvatska pozitivnim propisima dade poticaj tim povratnicima − od porezne politike do subvencioniranja projekata važnih za širu zajednicu, te blažim propisima vezanim uz dobivanje potrebnih dozvola. No, to bi svakako trebalo vrijediti za sve građane Republike Hrvatske, a ne samo za povratnike.