U suvremenim analizama preferencija tržišta potražnje spominje se nekoliko prisutnih tipova turizma: ekoturizam, kulturni turizam, tematski turizam, avanturistički turizam, te kružna putovanja i nautički turizam. U svim tim područjima Hrvatska ima mnogo neiskorištenih potencijala.
Ekoturizam se od beznačajnih početaka „ekološki i socijalno odgovornog načina putovanja“ razvio u gospodarski bitan proizvod „putovanja s prirodnom komponentom“. Ekoturizam stvara mogućnosti za razvitak dosad turistički slabo razvijenih regija, te za održavanje i financiranje zaštićenih područja. Kod ekoturizma razlikujemo dva bitna segmenta: male skupine s posebnim interesima za ekoturizam koji na taj način provode čitav odmor; te veliki broj onih koji odmor provode npr. na plaži, ali također odlaze na „kratke izlete u prirodu“.
Kulturni turizam postaje sve značajniji dio ponude. Na području kulturnog turizma treba identificirati tržišne niše s posebnim kulturnim interesima; a vrlo je čest slučaj da gosti tijekom odmora posjete neku manifestaciju ili spomenik kulture.
Tematski turizam je postao jedan od najvažnijih katalizatora razvitka. Uglavnom se temelji na 3-E principu: zabava, uzbuđenje, te obrazovanje («Entertainment, Excitement, Education»), te uključuje turističku ponudu i sadržaje koji kombiniraju ta tri elementa.
Hrvatska svoj ogromni potencijal kulturne baštine te prirodnih ljepota može na nebrojene načine kombinirati, te privući turiste jedinstvenim doživljajima.
Avanturistički turizam tvori malu nišu s tendencijom rasta. Budući da je danas turistima dostupan gotovo svaki kut na planetu, ovaj segment – po riječima Svjetske turističke organizacije – želi danas istraživati visine planina, svemir, Antarktik i dubine mora. Primjer atraktivnosti te turističke niše je više od 2 milijuna putnika koji su sudjelovali u vožnji podmornicama. Stoga između ostalog, Svjetska turistička organizacija predviđa posebne razvojne mogućnosti za podvodni turizam.
Hrvatska također ima potencijale za vjerski turizam, koji je i do sada bio prisutan u Međugorju i Mariji Bistrici.
Kružna putovanja nude kao gotovo nijedan drugi način putovanja mogućnost da se u kratkom vremenu puno vidi. To objašnjava i velike stope porasta kod kružnih putovanja i izglede za proširenjem tog segmenta.
Nautički turizam, izvršiti analizu kapaciteta prihvata i broja plovila na području Jadrana; Postepeno podizati cijene vezova i zimovanja i time nastojati privući veća plovila (svjedoči to kada tisuće malih plovila, gumenjaka preplavi svaku uvalu i ostave brdo otpada). Mora biti jasno da je još veći broj plovila opasnost (ekološka) za Jadran kao i smanjenje atraktivnosti naše obale. Stoga je važno da se broj plovila ograniči na veća plovila sa većom platežnom moći.
Zahvaljujući dugoj obali i bogatstvu otoka hrvatska obala je savršena pozornica za intenzivni razvoj nautičkog turizma i kružnih putovanja. Zadovoljavanje potreba ovog segmenta potražnje ima potencijal postati značajan doprinos ukupnom turističkom prometu Hrvatske.
Zdravstveni turizam, jedan od značajnih trendova današnjeg turizma, također može pronaći svoje mjesto u hrvatskoj turističkoj ponudi. Morski zrak, talasoterapija te brojni izvori ljekovite termalne vode u unutrašnjosti trebaju odgovarajuću infrastrukturu da bi se pozicionirali na tržištu kao kvalitetna turistička ponuda. Jedna od velikih prednosti takvog turizma je mogućnost poslovanja tokom cijele godine.
Poslovna putovanja te kongresni i incentive turizam sve više dobivaju na značaju. Taj je segment izrazito lukrativan i odvija se uglavnom izvan glavne ljetne turističke sezone, što je dovoljan razlog za intenzivno poticanje njegovog razvoja u Hrvatskoj.
Samo dizanjem kvalitete usluga u svim sektorima- a to je moguće isključivo smanjenjem broja turista te dolaskom turista više platežne moći – Hrvatska je u stanju ostvarit taj cilj:
a) smanjenje ili otežavanje uvoza namirnica – te stimuliranje domaće ekološke hrane (povrća, voća i mesa)
b) smanjenje PDV-a točno toliko kao i druge zemlje – naši konkurenti
c) smanjenje izdataka HTZ i Ministarstva turizma za min. 50%, a ta sredstva upotrijebiti za efektniju promociju, ukinuti skupe "studije" koje ostaju u ladicama i ne primjenjuju se
d) pomoć/subvencije/nagrade za uređenje plaža, šetnica, lučica
e) povećanje cijena domaćim proizvođačima hrane (stimuliranje proizvodnje)
f) brodarima omogućiti jeftinije gorivo – uvjetovano poboljšanjem usluga
g) liberalizacija (dozvole, licence, kategorizacije) – ali uvjetovati kvalitetom usluga i visokim standardima
h) u ribolovnom, lovnom, nautičkom, lječilišnom turizmu – cijenama se nastojati u određenom vremenu približiti najskupljim destinacijama u Europi, ali isto tako u tom periodu nastojati podignuti razinu kvalitete iznad konkurencije!
Dizanjem cijena, ali još više dizanjem kvalitete usluga – može se postići cilj:
SA MANJIM BROJEM GOSTIJU OSTVARITI VEĆI EKONOMSKI UČINAK
Doba kad se govorilo o broju noćenja treba pripisati povijesti!