STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA DO 2020.GODINE I MJERE ZA NJIHOVU IMPLEMENTACIJU - B.

Od prioritetne je važnosti usklađenost svih projekata razvoja prometne infrastruktue sa postojećim prostornim planovima, kako se osnovni turistički resurs – prirodno okruženje ne bi preopteretio i ugrozio.

Potrebno je podići razinu kvalitete cjelokupne prometne infrastrukture u zemlji radi omogućavanja pružanja konzistentne kvalitete ponude. Ukoliko Hrvatska želi iskoristiti komparativnu prednost povoljnog zemljopisnog i relativnu blizinu glavnih europskih emitivnih tržišta,potrebno je osigurati brz, efikasan i siguran transport gostiju do destinacije i unutar nje.

A.    Cestovna infrastruktura

Izgradnja kvalitetne mreže auto-cesta i obnova lokalnih cesta sa adekvatnom pratećom infrastrukturom.

S obzirom na visoke prometne standarde u većini glavnih emitivnih tržišta Hrvatska treba težiti razini kvalitete cesta i prometne infrastrukture na koju su gosti navikli i koju jednostavno očekuju. Razvojem kvalitetne cestovne infrastrukture smanjuje se ovisnost velikog broja turističkih destinacija o avionskim (pogotovo charter) letovima, destinacije postaju interesantnije (dostupnije) autobusnim grupama i individualnim gostima čime se stvara mogućnost za kvalitetnije punjenje u pred i posezoni, a u prilog krizama uzrokovanim strahom terorizma.

Osnovni ciljevi:

B.     Brodski prijevoz

Bolja povezanost kopna i otoka, usklađenost sa zračnim prijevozom te osiguranje brzog i sigurnog prijevoza na otoke, razvoj riječnog prometa

Zbog izrazite razvedenosti obale i velikog boja otoka put do krajnjeg odredišta često uključuje i brodski prijevoz. U cilju osiguranja brzog i udobnog transfera gostiju potrebno je:

C.    Zračni promet

Poboljšanje infrastrukture postojećih aerodroma, otvaranje zraćnog prostora te efikasna povezanost aerodroma sa okolnim turističkim destinacijama.

• Povezivanje direktnim letovima turističke destinacije sa emitivnim tržištima. Intenziviranje zračnog prometa u kombinaciji sa efikasnim brodskim prijevozom do otoka, imalo bi višestruke koristi. Gosti mogu biti prevezeni brzim brodskim linijama za manje od dva sata od slijetanja do većine otočnih destinacija, što je prihvatljivo i zahtjevnijim gostima. Najzahtjevniji gosti mogu uvijek biti prevezeni do otoka hidroavionima. Efikasnom organizacijom zračnog prijevoza u kombinaciji s brzim vezama sa krajnjim odredištima Hrvatska bi mogla privući više turista iz udaljenih tržišta iz kojih turisti dolaze avionima. Turisti koji dolaze avio-prijevozom troše dvostruko više u destinaciji od turista koji dolaze ostalim prijevoznim sredstvima.

• Otvaranje zračnog prostora više bi koristilo turizmu Hrvatske: povećala bi se kvaliteta usluge prijevoza, smanjile bi se cijene uslijed veće konkurencije, povećao bi se broj dolazaka gostiju iz udaljenih krajeva.

• Investiranje u poboljšanje infrastrukture postojećih aerodroma. Postojeći aerodromi su dobro razmješteni duž obale i njihov današnji kapacitet je dovoljan za planirane dolaske turista avionom čak i u vrhuncu sezone. Izgradnja aerodroma na otocima je neprihvatljiva s obzirom na negativan utjecaj na okolinu, te neisplativa kao investicija jer se ne bi postiglo dovoljno dobro iskoristivost kapaciteta.

Razvojem dopunskih sadržaja u destinaciji koji kvalitetom i raznovrsnošću odgovaraju kvaliteti osnovnih smještajnih kapaciteta bi se obogatila turistička ponuda i smanjila ovisnost turizma o ograničenim resursima "sunce i more".

Razvoj dopunske ponude (unutar i izvan smještajnih objekata) u turističkim destinacijama nužan je preduvjet za povećanje iskorištenosti smještajnih kapaciteta i povećanje prosječne potrošnje turista. Za pomak od image-a destinacije "sunce i more"  potrebno je motivirati, inicirati i poduprijeti razvoj dopunske turističke ponude koja se bazira na iskorištavanju postojećih potencijala (muzeji, nacionalni parkovi, povijesni lokaliteti...) i stvaranju nove turističke ponude (zabavni i vodeni parkovi, marine, golf tereni...) Izgradnja i korištenje prostora mora biti u sprezi sa postojećim prostornim planovima te poštivati opteretni kapacitet danog prostora.

Temeljne zadaće sustava turističkih zajednica su poboljšanje općih uvjeta za razvoj turizma u destinacijama, stvaranje prepoznatljivog i atraktivnog ambijenta, povezivanje raznolikih elemenata i oblikovanje turističke  ponude, promicanju svijesti i kulture građana o gospodarskom, kulturnom i društvenom značaju turizma i važnosti zaštite okoliša.

Zadaća Ministarstva turizma i HTZ-a, uz koordinaciju funkcioniranja cijelog sustava zajednica, je kreiranje i promicanje identiteta ugleda hrvatskog turizma, njegova promocija u zemlji i inozemstvu, te podizanje kvalitete cjelokupne turističke ponude:

• Smanjiti troškove predstavništva u inozemstvu (nema više potreba za tim u doba interneta – eventualne poslove predati agencijama)

• Reducirati cijeli aparat Ministarstva za turizam (mnogo predsjednika, tajnika, zamjenika bez potreba)

• Ta sredstva efikasnije usmjeriti na promociju

• Produženje sezone (postupna koncentracija na pojedine destinacije, a onda i šire (veći efekt i reklama)

• Drugačiji i raznovrsniji sadržaji (diferenciranje)

Prisutnost "brand" hotela značajno pozitivno utječe na turizam, jer generira novu potražnju, investicije, te "know-how". Ulaskom u hotelski lanac, hotel značajno podiže razinu kvalitete svoje usluge, te ujedno daje garanciju pojedinom gostu za određenu kvalitetu usluge. Prisutnost renomiranog hotela u destinaciji također potiče ostale hotele da povise kvalitetu smještaja i ostalih usluga, kako bi konkurirali na tržištu. "Brand" hoteli pozitivno doprinose i image-u destinacije, jer komuniciraju njeno postojanje i kvalitetu svojim gostima širom svijeta.

Država će poticajnim sredstvima i stvaranjem pravnih i stimulativnih investicijskih uvjeta za ulaganja u hotelske nekretnine i management potaknuti ulazak barem dva od deset najpoznatijih međunarodnih hotelskih "brandova" na hrvatsko turističko tržište.

Razvoj partnerstva sa velikim touroperatorima

Touroperatori su vrlo bitni distribucijski kanal za dovođenje turista u Hrvatsku i suradnja sa njima donosi značajne prednosti:

• Produžena sezona, jer touroperatori zakupljuju smještaj u duljem trajanju, te ga promoviraju i prodaju na tržištu i u predsezoni i posezoni

• Poboljšani marketing i distribucija, u što touroperatori značajno ulažu

• Stvaranje pozitivnog image-a

Istovremeno turističke destinacije te hotelske i druge tvrtke sukladno svojoj ponudi i položaju na tržištu trebaju težiti optimalnom odnosu organiziranog i individualnog turističkog prometa kako bi se postiglo što bolja iskorištenost kapaciteta i financijski učinci.

Izravna prodaja je bitan kanal distribucije, a uključuje lokalne turističke urede. Internet, prodaju putem kataloga, te direktno kontaktiranje smještajnih objekata. Hrvatska mora poboljšati učinkovitost izravne prodaje, efikasnije ciljajući kvalitetnije segmente potencijalnih turista koji dolaze u Hrvatsku po prvi put.

Tri ključna alata su:

• Katalozi većih objekata, koji sadrže ne samo informaciju o cijeni i lokaciji, već također i opis destinacije te turističke ponude, prilagođeni ciljanim segmentima tržišta.

• Katalozi manjih objekata i privatnog smještaja, specifične ponude pojedinih prostora.

• Ponuda putem interneta, s detaljnim i vizualno atraktivno prezentiranim informacijama o smještajnim kapacitetima i turističkom proizvodu, te sa mogućnošću direktne rezervacije.

Udio organiziranih dolazaka treba povećati radi produženja sezone, koristeći se učinkovitim marketingom i distribucijom. No, pri tom Hrvatska mora zadržati visok postotak individualnih gostiju, te mora i dalje stimulirati i razvijati odgovarajuću mješavinu kanala za izravnu prodaju (lokalni turistički uredi, internet, itd).